Кoje vesti čitate u „moru“ informacija?
Online poslovanje Vesti
U savremenom društvu čovek je hteo ili ne izložen brojnim vestima. Bilo da je pekar, apotekar, službenik ili prodavac, svaka odrasla osoba dnevno, u proseku pročita ili čuje - 100.000 reči!
Često naslovi vesti umeju da pruže informaciju koja se čini korisnom, a da zapravo, tek kada je pročitate, shvatite da ste tu vest mogli i da preskočite.
Najnovije vesti, važne vesti, udarne vesti – koliko ste puta kliknuli na ovakve naslove, a da ste dobili informaciju koja vam u suštini i nije korisna?
Ne čudi činjenica da senzacionalistički naslovi više nisu u trendu, a privlačenje čitaoca da pročita „skandalozan“ tekst nije vodilja za dobar informativni portal, kako u Srbiji tako i u svetu.
Кoje vesti prvo čitate?
Da li vam se desilo da ste prvo ujutru pročitali negativne vesti, a da vam je potom dan bio depresivan? Možda ne obraćate pažnju, ali i u ovom slučaju je istinita stara izreka „po jutru dan poznaje“. Naime, ako jutarnje vesti koje dopru do vas budu negativne, to i te kako utiče na vaše raspoloženje tokom dana.
Stručnjaci upozoravaju da jutarnji informativni tekstovi o tragičnim događajima mogu izazvati loše mentalno zdravlje. Takodje, ljudi su zdraviji kada se okrenu dobrim i pozitivnim vestima, koje pomažu da se izbegnu loše emocije poput straha, anksioznosti, depresije i stresa. Zato pazite šta prvo čitate ujutru, a negativne vesti ostavite za malo kasnije tokom dana!
Кoliko ste medijski pismeni?
Bilo da želite da se informišete o važnim dnevno – političkim vestima, rezultatima utakmica, ili jednostavno da proverite šta rade poznati, ne možete da izbegnete medije.
Veoma je važno da javnim glasilima pristupate kritički, kao i da imate na umu
da su potencijalne prevare brojne. Prema tome, jedini način na koji možete da se zaštitite je da konstanstno preispitujete informacije koje dolaze do vas.
Veliki uticaj vesti na stavove i ponašanje tineјdžera
Mladi odrastaju sa pametnim uređajima, a društvene mreže kao i medijski sadržaj koji čitaju i te kako utiče na njihove stavove. Dugotrajan uticaj nasilne komunikacije, psovke i veličanje lažnih vrednosti vremenom kod adolescenata izaziva formiranje mišljenja da je takvo ponašanje normalno i prihvatljivo.
Srpska dijaspora čita pozitivne vesti
Srbi koji žive u dijaspori više od dve godine najviše čitaju i dele sa srpskih portala – pozitivne vesti o domovini.
To je pokazalo nedavno istraživanje u kome se, izmedju ostalog, navodi da su se ljudi iseljavali u tri talasa. Upravo na osnovu ove podele, Srbi se u inostranstvu različito informišu na internetu.
Oni koji su otišli u prvom talasu – odnosno u drugoj polovini prošlog veka najviše čitaju i dele pozitivne vesti iz Srbije.
Drugi talas obuhvata Srbe koji su otišli 90-ih, oni još prate politiku, dok građani koji su se preselili nakon 2000. godine čitaju ekonomske vesti.
Izbor je na vama
Moderne tehnologije vam pružaju informacije, ali i mogućnost da izaberete šta želite da dođe do vas. Nemaju sve medijske poruke i sajtovi negativne poruke i loš uticaj. Zato, birajte vesti koje će vas motivisati da napravite pozitivne promene, a ignorošite sve što vam nije od koristi na putu novih saznanja.
Komentari
Srodni tekstovi: